Kako sprečiti emocionalno prejedanje?

Sigurna sam da ste u poslednjih par nedelja na društvenim mrežama videli bezbroj smešnih slika i komentara ne temu dobijanja kilograma tokom karantina.
Mnogi komentarišu kako jedu mnogo puta dnevno, veće količine nego inače, a i volja za pravilnom ishranom kao da se gasi.

To i nije tako čudno u trenutnoj situaciji, prosto je svima potrebno prilagođavanje, a da ne pričamo o tome da je zaista lako zaneti se i celog dana nešto grickati.
Ali je isto tako važno da napravimo razliku između jedenja iz dosade i emocionalnog prejedanja.



Šta je emocionalno prejedanje?



Znate ono kada u filmovima žene navale na sladoled jer su tužne? 😊

Pokušaj ublažavanja emocija time što jedemo ili izbegavanje suočavanja sa istim.

I to nije ni tako loše, ni tako strašno kada se dešava povremeno, ali postaje problem kada to postane uobičajeni način reagovanja. Pritom, nisu svi svesni svojih emocija, pa samim tim ni kada emocionalno jedu, kada im je dosadno, a kada su zaista gladni.


Sada možda nije momenat da krenete sa bilo kakvim strogim režimom jer rizikujete da se obeshrabrite i napravite još veći problem, ali bi ipak bilo korisno da obratite pažnju na svoje mehanizme, da uočite kada, zašto i koliko jedete kako se ne bi sve održalo i nakon što situacija prođe, a da ne znate šta se dešava.


Zašto je emocionalno prejedanje problematično?



* Zato što vodi do izbegavanja suočavanja sa emocijama, dok ujedno pravi dodatni problem na drugom nivou. I tako u krug.

* Donosi trenutno olakšanje, ali vam ne pomaže to što niste u kontaktu sa svojim emocijama i dugoročno šteti.

* Čini da osećate grižu savesti svaki put kada se prejedete, i tu se opet pravi začarani krug krivice i nefunkcionalnog ponašanja.


Ponavljam, nije problem kada s vremena na vreme tugu „utopite“ u krofni sa čokoladom. Ali jeste problem ukoliko to radite stalno.

Kao što vidimo, kod emocionalnog prejedanja nije suština u hrani već u uzroku zbog kog jedete.
Kako poraditi na tome? Tretiranjem uzroka.
Šta je uzrok? Pa način suočavanja sa stresom. 😊


Evo nekih predloga šta biste mogli da pokušate. Svakako, ukoliko osećate da vam je potrebna pomoć, najbolje je da se obratite stručnom licu, a trenutno imate i dosta besplatnih opcija za konsultacije sa psihoterapeutom.



RADITE NA SVOM MEHANIZMU SUOČAVANJA SA STRESOM


Postoje neke univerzalne stvari koje dokazano utiču na nivoe stresa u organizmu.
To su sve one kjučne stvari koje često zaobilazimo misleći da nisu toliko važne dok se bavimo nekim sitnicama koje su instant pomoć.

Na prvom mestu, kvalitetan san. Šest do osam sati svake noći i raniji odlazak na spavanje učiniće da se zaista osećate drugačije i budete pod znatno manjim stresom nego kada spavate nedovoljno i nekvalitetno. Nemojte mi verovati, pokušajte. 😊

Zatim, fizička aktivnost. Ne morate ići ni na kakav poseban trening ukoliko to ne želite, ali je jako važno da tokom dana bar na neki način budete u pokretu. Tokom aktivnosti se oslobađa endorfin koji je zadužen za dobro raspoloženje i samo pola sata dnevno će napraviti razliku. Pa makar to bilo i čišćenje kuće – računa se! 😊


Isto važi i za nutritivno bogate namirnice. Nije nužno da brojite kalorije i hranite se tako da biste dobro izgledali, odaberite to kako biste se dobro osećali. Nemojte krenuti sa onim „Od sada jedem samo zdravo, nema više čokolade i čipsa“. Pustite čokoladu i čips, ne razmišljajte o njima unapred.
Neka vaš fokus bude na hrani koja će vam dati energiju i činiti da se dobro osećate, pripremajte najukusnije moguće obroke od nje, a ako vam se i pored toga prijedu čokolada i čips, nije strašno ni da pojedete. Svakako će to biti manje i ređe nego kada se vodite onim „Kada sam već jela ono što ne treba, sada ću se najesti dobro“. Nijedna krajnost nije dobra.

Ne preskačite obroke. Kada pregladnite, mnogo su veće šanse da ćete doći u situaciju da ne možete da se obuzdate jer organizam oseća da mu je momentalno potrebna hrana. Velika količina hrane. Ovo je praktičan savet, ali podjednako koristan kao i svi ostali koji su povezani sa stresom. Za naš organizam je gladovanje veliki stres koji ne treba zanemariti.


Bavite se nečim kreativnim. Ovo direktno nema veze sa hranom, ali kada uzmemo u obzir da je motiv emocionalnog prejedanja stres, odnosno destruktivan mehanizam suočavanja sa istim, povezana je svaka aktivnost koja utiče na smanjenje stresa. Vrlo je individualno šta je za nekoga kreativno, to može biti neki ručni rad, pisanje, slikanje, šminkanje… Sami ćete već pronaći šta vam prija. 😊

Budite u kontaktu. Iako ste trenutno u kući, to ne znači da treba prekinuti sve socijalne kontakte. Svakako da video poziv nije isti kao viđanje uživo, ali je dovoljno dobar. Dovoljno da vaša potreba za kontaktom bude zadovoljena, što takođe utiče na nivo stresa.



Slušajte muziku. Poznato je koliko muzika može uticati na naše emocionalno stanje. Pronađite onu koja vam prija, pojačajte i plešite uz nju ili pak sednite u fotelju, skuvajte čaj i uživajte u nekim umirujućim zvucima klasične muzike, zvuka prirode, kiše…

Pišite o tome kako se osećate. Ukoliko se plašite da neko to ne vidi, jednostavno bacite papir čim završite. Nije cilj da napravite roman od toga, ni da to bude neko delo, tako da nije važno kako je napisano, da li dobro pišete ili ne, pa čak ni pravopisne greške tu nisu bitne. 😊
Ono što jeste bitno je da prenesete svoje emocije na papir jer će vam to samo po sebi doneti olakšanje.


Potražite pomoć. Ponavljam, ukoliko osetite da ne možete sami, da uprkos trudu ne uspevate da bilo šta promenite, obratite se za pomoć. Nije nikakva sramota uraditi to već je upravo pokazatelj da brinete o sebi, da dajete sebi ono što vam je potrebno. Stručno lice će vam pomoći da uočite svoje mehanizme kojih možda niste svesni, što može značajno promeniti situaciju i pomoći vam da primećujete svoje obrasce umesto da na njih impulsivno reagujete. Mnogo je lakše kada znate šta vam se dešava, a posebno kada vam stručno lice to potvrdi i usmeri vas.



Navedene stavke ne moraju biti direktno povezane sa hranom, ali sa uzrokom prejedanja jesu. Ukoliko ih budete primenjivali, vaš nivo stresa će biti niži i samim tim ćete imati manju (ili nećete imati uopšte) potrebu za prejedanjem.

Držim vam palčeve da iz svega ovoga izađete dobro i da se ubrzo svi vratimo svojim aktivnostima koje volimo. 😊